Dragi prijatelji , dobrodošli u Sanski Most !
TRADICIJA USPJEŠNE EKONOMIJE
Naša općina leži u sjeverozapadnom dijelu BIH . Sanski Most je srce Bosanske Krajine , jer se nalazi na granici dvije krajiške regije – bihaćke i banjalučke . Takav status Sanski Most imao je kroz kompletan period historije ovih područja . Veliki strateški značaj , pogodni klimatski uvjeti , prebogati prirodni resursi i nadasve vrijedni ljudi , prepoznatljivi su sinonimi vezani uz ime Sanski Most . Te blagodati prepoznali su svi dojučerašnji stanovnici ovih područja : eneolitski , ilirski ( Mezeji i Japodi ) , keltski , rimski , vizantijski , avarski , slavenski , ugarsko- hrvatski , bosanski ( Bošnjani ) , osmanlijski , austro- ugarski i jugoslovenski (Bošnjaci , Srbi i Hrvati ) .
Sansko područje je prebogato prirodnim potencijalima , prvenstveno : obradivim površinama , vodama , šumama , pašnjacima i rudama . Takvi prirodni resursi omogućavali su lokalnom stanovništvu još od doba eneolita , relativno , kvalitetan život . Sansko područje je zbog ogromnog prirodnog bogatstva bilo konstantno naseljeno , od prahistorije do danas . Uz tradicionalne djelatnosti raznih perioda , kao što su: lov i ribolov , poljoprivreda , stočarstvo itd.; u sanskom području uveliko se razvilo rudarstvo , metaloprerađivačka djelatnost i trgovina .
Sanski rudarski bazen ( majdansko – sasinski ) eksploatiran je još u doba Ilira . U to doba stanovnici sanske doline živjeli su visokim stepenom civilizacije, tako da su od sirovine ( rude ) pravili gotove proizvode ( razna željezna oruđa i oružja ) i bavili se trgovinom . Kompletan proizvodni program prodavao se susjednim zajednicama a plovna rijeka Sana služila je kao prometnica . Interes za sansko područje bio je veliki pa su rimski i grčki trgovci još za vrijeme Ilira dolazili u grad Splonum . Grad je ležao na cesti Salona ( Solin ) – Servitium ( B.Gradiška ) i Siscia ( Sisak ) . Padom Splonuma ( 7.g.n.e ) i dolaskom Rimljana na sansko područje zatečeno je oko 60.000 t troske . Podatak koji potvrđuje koliko su ilirska plemena razvijala rudarstvo i metaloprerađivačku djelatnost , koje je u stopu pratila trgovina . Stepen proizvodnje za vrijeme antike bio je još veći . Rudnici u majdansko – ljubijskom bazenu su u doba rimske vlasti postali državno vlasništvo pod direktnim patronatom Senata . Seoba Germana , Avara i Slavena , prekrila je kontinuirani razvoj antičkog rudarstva u kasnoantičkom i ranosrednjovjekovnom vremenu na području Bosne. U tu svrhu najviše su angažirani njemački rudari Sasi ili Saksonci (germansko pleme), koji su bili specijalizirani za pronalaženje i organizaciju eksploatiranja rude. Jači razvoj rudarstva u Bosni prati se tokom XIV i XV stoljeća . Sasi su gradili sela u blizini mjesta gdje su se i nastanjivali, kao što je selo Sasina koje i danas ime nosi po njemačkim naseljenicima . Nakon dolaska Osmanlija i pronalaska rudnika željeza u blizini Kamengrada , tj. ”između tvrđava Kamengrada i Ključa”, Porta je naredila da lijevanje željeznih topovskih kugli počne. Slali su iskusne majstore i rasporedili stanovništvo dvaju sela ( Stari Majdan i Sasina ) rudniku – 16. oktobra 1571. g. Namjerom da poboljšaju i prošire proizvodnju u Kamengradu, vlasti su odlučile da nasele Juruke (tur. yürük; yörük: nomad, putnik, turski nomadi; žive uglavnom uz obale Egejskoga i Sredozemnoga mora u južnoj Anatoliji , jedna skupina na zapadu između Izmira i Aydina te na jugoistoku dvije skupine u blizini gradova Sifilke, Adana i Antalya – nasljednici seldžučkih osvajača iz oguskih plemena ) u to područje . 1574. g. Juruci su uspjeli proizvesti na hiljade topovskih kugli uprkos nedostupnosti vlastitih rudara i vještih kopača. U nadolazećim godinama Juruci iz :Tekirdaga, Ofcebolua, Selanika i Naidokena ,zaposleni su u smjenama od po šest mjeseci u ovom bosanskom rudniku. Juruci iz Tekirdaga su posljednji poznati Juruci koji su radili u rudniku u Kamengradu 1604. g. Osmanlijska proizvodnja u Kamengradu nastavljena je kroz XVII i XVIII stoljeće . Stepen razvoja rudarstva paralelno je pratila trgovina a promet se i dalje najvećim dijelom obavljao rijekom Sanom . Koncem XIX stoljeća i odlaskom Osmanlija , a dolaskom Austrijanaca te kasnije u XX stoljeću Jugoslovena , obim proizvodnje željezne rude se znatno smanjio . Rodila se nova privredna grana na ovom području : drvoprerađivačka industrija . Promjena razvojne strategije doprinijela je da se i promet obavlja drumskim i željezničkim putem .
ŠIROM OTVORENE KAPIJE ZA INVESTITORE
Iz gornjeg teksta jasno se vidi koliko se pažnje posvećivalo razvoju određenih projekata . Doduše , svaki novi period donosio je nešto novo . Takvi projekti prilagođavali su se trenutnim potrebama društvene zajednice . Jednostavno , osluškivao se puls na tržištu i aktuelni ekonomski tokovi . Dakako , dobar sluh i odličan poslovni potez , prije nepune dvije godine , povukao je aktuelni načelnik općine Sanski Most – dr. Mustafa Avdagić . Naša općina aplicirala je za dobijanje prestižnog certifikata BFC SEE . Moramo se i pohvaliti :
Općina Sanski Most prva je općina u Bosni i Hercegovini kojoj je na II regionalnom kongresu 12.VI 2013.g u Zagrebu dodijeljen prestižni certifikat :”Povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Europi ” (BFC SEE) . Riječ je o međunarodnom certifikatu povoljnog poslovnog okruženja u općinama ili gradovima jugoistočne Evrope čime se stvaraju povoljni uvjeti za potencijalne strane i domaće investitore. Certifikat BFC SEE predstavlja dokaz da su kroz ispunjavanje 12 strogih kriterija i 80 potkriterija lokalne samouprave unaprijedile svoje usluge i razvoj postojeće privrede i privlačenje novih investicija.
U ovom procesu općine su morale ispuniti veliki broj kriterija kojim se procjenjuje u kojoj je mjeri , i je li , određena lokalna samouprava stvorila povoljno poslovno okruženje, a tiču se lokalnog ekonomskoga razvoja, infrastrukture i komunalnih usluga, transparentne poreske politike, kreditne sposobnosti, komunikacije i dr. Dakle , u okviru projekta izvršena je certifikacija i evaluacija rada administrativnih službi kroz 12 kriterija i 80 potkriterija , koje je općina Sanski Most ispunila sa ukupno 78, 40 % uspješnosti .
Načelnik općine Sanski Most , dr. Mustafa Avdagić, naglasio je na konferenciji kako je lokalna administracija u proteklom periodu uložila velike napore , da bi ispunila sve zadane kriterije i postala općina sa povoljnim poslovnim okruženjem .
„ Za nas je veoma važna stvar biti prva općina u zemlji koja je dobila ovako vrijedan certifikat. Ovo je za nas kao „ mali ulazak “ u Evropsku uniju.“, rekao je načelnik Avdagić. On je dodao kako je lokalna administracija značajno poboljšala efikasnost izdavanja neophodnih saglasnosti za investiranja te omogućila potencijalnim incestitorima brojne olakšice.
Načelniku općine Sanski Most i lokalnim vlastima na dobijenom certifikatu čestitao je predstavnik Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), dr. Hans Esterman . Primjer općine Sanski Most trebaju slijediti i druge općine u regionu:
„ Kada se pojave međunarodni investitori spremni da investiraju u Bosnu i Hercegovinu, prva općina koju ćemo im preporučiti za ulaganje je Sanski Most. Zadovoljni smo što se na čelu te općine nalazi načelnik koji posjeduje otvorenost i znanje koji su neophodni za poslovanje “.
Certifikat o povoljnom poslovnom okruženju za općinu Sanski Most značit će veliki iskorak kada je u pitanju privlačenje stranih investicija u budućem periodu. Projekat međunarodnog certificiranja BFC SEE finansirla je njemačka vlada, putem Njemačke agencije za regionalni razvoj (GIZ). Projekat uključuje partnere iz još tri zemlje jugoistočne Evrope . Pored Bosne i Hercegovine to su Hrvatska, Srbija i Makedonija.
Općina Sanski Most nudi pogodnosti investitorima
Koristim ovu priliku da javno čestitam našem načelniku što je povukao ispravan potez i donio certifikat u Sanski Most … To je prvi korak ka boljem životu…Sljedeći bi trebao biti malo zahtijevniji : izgraditi, u pravom smislu te riječi , povoljno poslovno okruženje…Prijeko je potrebno instalirati : brz i tačan protok informacija , kreativnu izvršnu vlast , ažurnu javnu upravu , brižnu zakonodavnu vlast i na koncu otvoriti kapije za prijatelje Sanskog Mosta …
Ovo je izvadak iz jedne moje objave napisan poslije dobijanja certifikata . Po ugledu na izvršnu vlast i zakonodavna je prepoznala važnost trenutka :
” Općinsko vijeće Sanski Most na posljednjoj sjednici usvojilo je odluku o sufinansiranju dijela naknade za prirodne pogodnosti i uređenje građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje proizvodnih objekata na području općine ”- navodi se na internet stranici Općine Sanski Most . Ovom odlukom otvara se niz mogućnosti za potencijalne investitore, koji imaju namjeru ulagati u razvoj privrede i pokretati nove poslovne aktivnosti u općini Sanski Most. Općina Sanski Most u narednom periodu osigurala je nekoliko pogodnosti za buduće investitore, što bi trebalo rezultirati stvaranjem preduvijeta za unaprijeđenje poslovnog ambijenta, realizaciju novih investicija i povećanje stope zaposlenosti na području općine.
Naime, općina će od sada pružati mogućnost investitorima, da prilikom gradnje proizvodno poslovnih objekata, budu oslobođeni plaćanja dijela općinskih naknada koje se odnose na prirodne podnosti i uređenje građevinskog zemljišta.
Na ovaj način daje se pogodnost za investitore koji žele investirati, odnosno graditi poslovno proizvodne objekte na području općine Sanski Most, a koja se ogleda u tome da investitor može ostvariti pravo povrata dijela ili u cjelosti propisane općinske naknade, ukoliko ispuni određene uvjete koji se direktno tiču dinamike početka poslovanja i ukupnog broja zaposlenih.
S tim u vezi, općina će preuzeti sufinansiranje dijela naknade u onom postotku koji zavisi od roka gradnje i broja zaposlenih radnika u prvoj godini poslovanja. Na taj način, investitor koji izgradi poslovni objekat u roku od dvije godine, od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje, i pri tom zaposli od tri do 10 novih radnika u prvoj godini poslovanja, ostvaruje pravo na sufinansiranje 70 odsto naknada za prirodne pogodnosti i uređenje građevinskog zemljišta. Investitor koji u istom roku izgradi poslovni objekat i zaposli od 11 do 30 novih radnika ostvaruje pravo na sufinansiranje 80 odsto naknada, dok investitor koji u istom roku izgradi poslovni objekat i zasposli preko 30 novih radnika, ostvaruje pravo na sufinansiranje naknada u iznosu od 100 odsto.
Zahtjev za sufinansiranje dijela naknada investitor podnosi Općinskoj slubi za razvoj poduzetništvo i resurse, a uz zahtjev potrebno je priložiti riješenje o utvrđivanju naknade i biznis plan za realizaciju investicije. Općina će u budžetu obezbijediti sredstva koja će biti namijenjena za potrebe sufinansiranja pomenutih pogodnosti, a budžetom za ovu godinu planirana sredstva iznose 200.000 KM.
LOKALNI RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE
U saradnji sa UNDP BIH potpisana su dva ugovora za implementaciju projekata stručne dokvalifikacije i zapošljavanja sa firmama REMUS i GAT iz Sanskog Mosta . Ukupna vrijednost projekta je 105.620 ,00 KM od čega učešće Općine je u iznosu od 20.000 ,00 KM . Predviđena je obuka ukupno 60 lica , od kojih su 20 trenutni zaposlenici pomenutih firmi a 40 lica su sa evidencije Zavoda za zapošljavanje . Ovaj projekat je finalnoj fazi stručne dokvalifikacije za 30 lica ( 10 zaposlenika REMUS-a + 20 nezaposlenih sa biroa rada do 35 g. starosti ) . Važno je napomenuti da se projekat saradnje sa REMUS-om provodi kroz program Migracije i razvoj , koji je od strane UNDR-a , Švicarske ambasade i Švicarske razvojne agencije SDC , ocijenjen kao najbolji projekat saradnje sa dijasporom u BIH . Povodom ove uspješne saradnje u zvaničnu posjetu općini Sanski Most po prvi put dolazi ambasador Švicarske u BIH . koji će lično uručiti certifikate za 30 lica i potpisat će se ugovori za preostalih 10 .
U okviru UN-ovog programa Migracije i razvoj Općini Sanski Most odobreno je dodatnih 42.000 , 00 KM uz učešće općine od 10.000 , 00 KM namijenjenih razvoju plasteničke proizvodnje u okviru zadruge AGRISAN iz Sanskog Mosta . Implementirat će se projekat uzgoja i tretmana rasada u skladu sa normama EU , gdje će 10 proizvođača proširiti proizvodne kapacitete a Zadruga Agrisan će otvoriti 6 novih radnih mjesta . Projektom je predviđena nabavka savremene elektronske sijačice ( 32.000 , oo KM – prva na području USK ) i nabavka novih plastenika ( 27 – ukupne površine 4.050 m2 ) . Računajući učešće dijaspore , ukupna vrijednost projekta je 61. 716 , 00 KM , dok će se proizvodnja povećati za 25 % .
Na bazi pozitivnih iskustava sa UNDP –om kroz projekte stručne izobrazbe , pripremljen je projektni prijedlog za uspostavu Centra za obuku u okviru Mješovite srednje škole Sanski Most u vrijednosti od 376. 617 , 00 KM , koji je upućen USAID –u na odobravanje i za čiju implementaciju će biti ispunjeni svi potrebni uvjeti do kraja 2015. godine .
Posebno nas raduje što su sanske firme , u saradnji sa Općinom Sanski Most , planirale u toku godine proširenje svojih proizvodnih kapaciteta , kao što su : SIKA Limarstvo ( austrijski kapital – 15 novih radnih mjesta ) , Milk San ( proširenje lepeze mliječnih proizvoda ) , Horozović ( pogon za proizvodnju stakla ) itd .
Sanski Most se iz godine u godinu izgrađuje i širi . Tradicionalno, najuspješne priče dolaze iz sektora građevinarstva , jer uz nabrojane projekte i izgradnje novih hala , postignut je sporazum za izgradnju još tri stambena kompleksa . Dobre vijesti za građevinske firme iz naše općine …
Srdačnu dobrodošlicu potencijalnim investitorima već su prepoznale kompanije : Hercegovina- lijek dd.- Mostar i HIFA Group – Tešanj . Općina Sanski Most završila je projekat sa Hercegovina lijekom i ta će kompanija u poslovnoj zoni Šejkovača graditi veliku halu i otvoriti Regionalni distributivni cenar za područje B.Krajine ( vjerovatno i R. Hrvatske ) . Svakako , najveći dobitak za razvoj naše općine predstavlja dolazak kompanije HIFA Group . Vrijednost investicije je 5 mil. KM . Ova kompanija , kupovinom ZZ Poljoprom ( od 16.marta – zvanično ) , ugovorom se obavezala na maksimalno investiranje u poljoprivrednu proizvodnju . Koliko sam uspio saznati HIFA Group planira u Sanskom Mostu dostići jednak stepen uspješnosti poljoprivredne proizvodnje kao što je do danas dostigla u privrednim granama po kojima je prepoznatljiva ( trgovina naftom i naftnim derivatima ) .
Pored ovih investicija u završnoj fazi je realizacija projekta za otvaranje jedne pilane i tvornice peleta . Da je naša općina prebogata rudnim blagom , potvrđuje projekat otvaranja rudnika mangana . Doduše , uprava rudnika bit će u B.Krupi .
Općina Sanski Most u toku ove godine planira privrednu posjetu kompanijama Prevent – Goražde i AS group- Jelah ( Klas , Jami , Vispak ) , kako bi iz prve ruke prezentirala velike investicione potencijale naše općine i pozvala ove uspješne kompanije da otvore svoje proizvodne linije i kod nas .
U toku 2015. g. očekuje se otvaranje do 400 novih radnih mjesta .
Nezvanično sam uspio saznati da se općini Sanski Most javio potencijalni investitor iz Njemačke , koji je zainteresiran da na lokaciji nekadašnjeg FAMOS-a pokrene proizvodnju ambalaže za prehrambenu industriju . Ovu informaciju dobio sam nezvanično od prijatelja iz Njemačke i nije provjerena i zvanična . U svakom slučaju bilo bi odlično da se ova informacija realizira u konkretno djelo .
U kratkim crtama pokušao sam prikazati aktivnosti u polju ekonomije koje će obilježiti 2015. godinu . Posebno optimistično mi djeluje dobar kurs kojim trenutno plovi naša općina na čelu sa kapetanom sanskog broda dr. Mustafom Avdagićem . Načelnik je uložio veliki trud u saniranju naslijeđenog deficita u općinskom budžetu , koji je predstavljao kamen spoticanja za ulaganje značajnijih novčanih sredstava direktno iz budžeta općine . Prema informacijama kojim raspolažem , već do kraja 2016. g. , deficit naše općine mogao bi biti blizu 0 (nula ) KM !!!
Ako su moje informacije i približno tačne , to bi značilo da bi se , već naredne 2016. g. , općinski budžet u velikoj mjeri mogao usmjeriti u investicije i otvaranje novih radnih mjesta . Lobiranjem za Sanski Most , mi lobiramo za nas , za sebe i za svoju djecu .
Da li je načelnik dr. Avdagić transparentan , prosudite sami :
Ovaj blog završit ću narodnom mudrošću : ” Dobar glas daleko se čuje a loš još dalje ” !
Nastavak već sljedeće hefte , novi blog u petak …
Piše: Amir Kurbegović
KOMENTARI