Dok građani Federacije BiH plaćaju pelet gotovo 900 KM po toni, ostaje otvoreno pitanje šta se dogodilo s projektom fabrike vrijednim više od osam miliona KM koji je najavljivan kao odgovor na rast cijena
Građanima koji se griju na pelet ove zime stiže račun koji će mnogima biti teško podnijeti. Cijena tone na pojedinim prodajnim mjestima dostigla je 895 KM, dok službeni podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se među evidentiranim cijenama nalaze i iznosi od 833,33, 840 i 866 KM.
Pelet, koji je godinama predstavljao relativno prihvatljivu alternativu drugim energentima, za veliki broj domaćinstava postaje ozbiljan udar na kućni budžet.
Posebno paradoksalno djeluje činjenica da se ovakva situacija događa nakon višegodišnjih najava vlasti o povećanju domaće proizvodnje i kontroli tržišta.
Jedna od najzvučnijih najava došla je još 2022. godine iz Kantona Sarajevo.
Fabrika vrijedna 8,4 miliona KM
Adnan Delić, tadašnji ministar privrede Kantona Sarajevo i kadar Naroda i Pravde, najavio je izgradnju fabrike peleta u okviru preduzeća „Sarajevo-šume“.
Projekt je bio procijenjen na 8,457 miliona KM, a rok koji je tada javno spominjan bio je kraj 2022. godine.
Delić je projekt predstavljao kao važan korak u razvoju domaće drvne industrije.
„Pokretanjem proizvodnje peleta u okviru djelatnosti preduzeća ‘Sarajevo-šume’ mi ćemo zaokružiti cjelokupan drvoprerađivački proces“, govorio je tada Delić.
Međutim, rok je prošao.
Fabrika nije počela proizvodnju.
Štaviše, u augustu 2023. godine, dakle nakon isteka najavljenog roka, vlasti Kantona Sarajevo još su tražile odgovarajuću lokaciju za njenu izgradnju.
Projekt koji je građanima predstavljen kao konkretan odgovor na probleme u sektoru peleta tako nije stigao ni do faze u kojoj bi postojala lokacija za izgradnju.
Danas, nekoliko godina kasnije, cijena tone peleta doseže 895 KM.
Kada je država pokušala ograničiti cijene
Priča se potom preselila na federalni nivo.
Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, prošle godine reagovao je na novi rast cijena peleta i najavio njihovo ograničavanje.
Prema tadašnjoj odluci, veleprodajna cijena trebala je biti ograničena na 480 KM plus PDV, dok je maksimalna maloprodajna cijena trebala iznositi 540 KM plus PDV.
Istovremeno, ministar je pokušao smiriti javnost porukom da nema razloga za paniku i da nestašice neće biti.
U praksi se, međutim, pojavila drugačija situacija.
Nakon uvođenja ograničenja pojedini distributeri povukli su pelet iz prodaje, što je kasnije moralo biti priznato i iz federalnog Ministarstva trgovine.
Mjera ograničenja cijena u međuvremenu je prestala važiti.
A tržište je ponovo pokazalo svoju snagu.
Od 540 KM do 895 KM
Razlika između tada najavljivane maksimalne maloprodajne cijene od 540 KM plus PDV i današnjih cijena od gotovo 900 KM teško se može ignorisati.
Ako tona peleta danas na pojedinim prodajnim mjestima košta 895 KM, građanima ostaje pitanje šta se dogodilo s politikom kontrole cijena i zaštite potrošača.
Još važnije pitanje odnosi se na domaću proizvodnju.
Ako je 2022. godine najavljivano ulaganje od 8,457 miliona KM u fabriku peleta upravo s ciljem da se zaokruži domaći drvoprerađivački lanac, zbog čega danas građani i dalje zavise od tržišta na kojem cijena tone doseže gotovo 900 KM?
Građani plaćaju cijenu
U cijeloj priči najmanje prostora ostaje za one koji račun na kraju moraju platiti.
Za domaćinstvo koje se grije na pelet, nekoliko stotina maraka razlike po toni nije statistika. To je direktan udar na kućni budžet.
Posebno kada se cijena jedne tone približava iznosu prosječne penzije u Federaciji BiH.
Političke najave su se u međuvremenu mijenjale.
Jedni su govorili o povećanju domaće proizvodnje.
Drugi o kontroli cijena.
Treći o zaštiti građana.
Rezultat koji građani danas vide na prodajnim mjestima jeste tona peleta od 895 KM.
Zato se pitanje više ne odnosi samo na cijenu peleta.
Pitanje je šta se dogodilo s obećanom fabrikom, šta je ostalo od najavljene kontrole cijena i ko će građanima objasniti kako je energent koji je trebao biti dostupan domaćinstvima postao luksuz.
Jer obećana fabrika vrijedna 8,457 miliona KM nije proradila, ograničenje cijena je isteklo, a pelet je danas za mnoge građane – luksuz koji teško mogu priuštiti.
KOMENTARI