Dodik je naveo da se Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične (MMKS) sudove nehumano ponaša prema Mladiću, koji je lošeg zdravstvenog stanja
Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD) i bivši predsjednik Republike Srpske, gostujući u televizijskoj emisiji veličao je Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine, nazivajući ga „narodnim herojom ovog naroda“, što pravni stručnjaci i žrtve smatraju da mora biti predmetom procesuiranja.
Dodik je naveo kako je Mladić “vrhovni komandant Vojske Republike Srpske (VRS), narodni heroj ovoga naroda”, te se pohvalio kako je kao svjedok Odbrane svjedočio u Hagu u procesima protiv Mladića i Radovana Karadžića, prvog predsjednika RS-a osuđenog za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH. Na istu kaznu je za genocid i druge zločine osuđen bivši komandant VRS Mladić.
Dodik je naveo da se Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične (MMKS) sudove nehumano ponaša prema Mladiću, koji je lošeg zdravstvenog stanja.
– Ovo je zločin što rade prema Mladiću i Radovanu Karadžiću. Karadžić i Mladić su rukovodili Republikom Srpskom u najizazovnijim teškim vremenima. Odrekli su se ličnog komoditeta, nisu o tome vodili računa, nego su htjeli da obezbijede narodu neke osnove za slobodu, rekao je Dodik.
Bivši Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava veličanje ratnih zločinaca. Dodjela priznanja, nagrada, spomenica, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine, propisano je između ostalog izmjenama Zakona.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra kako je krivično djelo način na koji Dodik interpretira ulogu Mladića i Karadžića tokom rata u BiH, ali je mišljenja da Tužilaštvo BiH to neće uzeti u obzir i pokrenuti protiv njega krivični postupak.
– Nije riječ o nedostatku znanja. Mi smo preko Visokog predstavnika u BiH obezbijedili dolazak sudija i tužilaca iz Njemačke. Oni su izvršili određenu edukaciju naših tužilaca, bili su nekih mjesec dana u BiH. Ako nisu znali, imali su priliku da nauče. Na kraju krajeva vode se postupci protiv običnih ljudi, marginalnih ljudi, oni se osuđuju, ali nemamo postupke protiv ključnih osoba zbog kojih je zakon donesen, ističe Tahirović.
Sud Bosne i Hercegovine je prvostepenom presudom osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja lica osuđenih za ratne zločine. On je proglašen krivim što je 2. novembra 2022. na skupu opozicionih stranaka u Banjaluci izašao na binu držeći u jednoj ruci fotografije Mladića i Karadžića, koji su u Hagu osuđeni na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti, te kršenje pravila i običaja ratovanja.
Sud je na osnovu dokaza utvrdio da su se u postupcima Malića stekla obilježja krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i da je imao direktni umišljaj.
– Ranije smo imali priliku da slušamo kako iz Tužilastva BiH govore kako nemaju adekvatne prijave od strane policijskih organa, što je apsolutno besmisleno. Krivičnu prijavu moze podnijeti svako, uključujuci bilo kojeg tužioca. Članak koji je izasao u kojem Milorad Dodik govori o Ratku Mladiću kao heroju sasvim sigurno ima elemente krivičnog djela. Potrebna je samo volja da se isto procesuira, ističe Mehić.
Ranije istraživanje Detektora pokazalo je da su, od kada je u julu 2021. godine nametnuta zabrana negiranja zločina, do kraja 2022. godine državni tužioci odlučili da neće provoditi ukupno 27 istraga o negiranju genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Godinu dana nakon donošenja izmjena Krivičnog zakona BiH Dodik je sedam puta umanjio ili negirao genocid u Srebrenici. Tada je Milanko Kajganić, glavni državni tužilac, rekao da je teško podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili raspirivanja mržnje.
Počinjenje krivičnih djela je svakodnevnica svakog društva, ali je odgovornost na pravosudnim organima da blagovremeno reaguju kroz pokretanje postupaka za procesuiranje počinalaca. U tom kontekstu, u ovom konkretnom slučaju, pored počinioca najveći stepen odgovornosti je na Tužilaštvu BiH, ali i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kao organu koji je dužan da vrši nadzor na radom nosilaca pravosudnih funkcija, poručuje Brčić.
– Hoće li Tužilaštvo i VSTV ostati nijemi i slijepi na ovo kršenje zakona ostaje da se vidi. Posebno je važno da u ovom i ranijim slučajevima ovog profila Tužilaštvo nema samo obavezu provođenja istrage zbog jednog konkretnog slučaja negiranja, odnosno poricanja i opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti, nego zbog pozadine i šireg utjecaja ima ili bi moralo imati posebnu odgovornost u kontekstu preventivnog djelovanja kako bi se svim potencijalnim budućim počiniteljima poslala poruka neprihvatljivog činjenja, navodi Brčić.
Ona kaže da institucije BiH moraju biti spremne pravovremeno reagovati na svaki pokušaj koji za cilj ima negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti, a koja djela za posljedicu imaju raspirivanje mržnje, te stvaranje razdora i netrpeljivosti na nacionalnoj osnovi.
U Državnom tužilaštvu je ranije formiran predmet protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca i još jedne tužiteljice, na osnovu prijave u kojoj je navedeno da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u predmetu koji se vodio protiv njih zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak.
KOMENTARI