Prema statistici CarVertical-a, uvezeni polovni automobili imaju tri puta češće vraćenu kilometražu nego lokalno kupljeni automobili. Kupci su sve više u strahu, jer se taj fenomen primjećuje skoro na svim tržištima. EU već radi na suzbijanju tog problema.
Uvoz polovnih automobila je uobičajena praksa širom Evrope. Taj biznis je poprilično uhodan i u BiH, gdje se na jedan novi proda otprilike osam polovnih automobila.
Čak se i na najbogatijim tržištima, traže automobili po atraktivnim cijenama ili sa jedinstvenim specifikacijama, a uvoz je prirodan odgovor na potražnju. Nažalost, provjera historije vozila je mnogo teža za automobile uvezene iz drugih zemalja. Servisna knjiga se često ne podudara sa stvarnim stanjem pređenih kilometara. Upravo zato mnogi nepošteni prodavci koriste “rupe” u sistemu i manipulišu s kilometražom.
Ono što iskusni u ovom poslu ističu kao važan detalj jeste da budete posebno oprezni kod automobila koji su bili prethodno registrovani i voženi u različitim zemljama. Svaki put kada vozilo promijeni zemlju registracije, javlja se veći rizik od vraćanja kilometara. Otkrivanje takve manipulacije je teško jer zemlje ne dijele podatke o vozilima.
Istraživanje koje je provela kompanija CarVertical, pokazuje da kupci polovnih automobila trebaju biti izuzetno oprezni. Uvezena vozila tri puta češće imaju vraćene kilometre nego domaći automobili. Nije slučajno da se vozači boje kupovine polovnog automobila sa skrivenim problemima.
Historija vozila se ne razmjenjuje pri izvozu
Anketa koju je proveo CarVertical među više od 10.000 vozača širom Evrope, pokazala je da 51 posto kupaca automobila nema povjerenja u prodavce polovnih automobila. Mnogi kupci su bili prevareni u prošlosti, pa kupovina vozila često predstavlja dodatni stres. Budući da kilometraža, historija nesreća i druge važne informacije o vozilu ostaju u zemljama iz kojih je automobil uvezen, neki prodavci i autosaloni možda nisu ni svjesni da je vozilo koje prodaju imalo vraćenu kilometražu ili da je bilo u ozbiljnoj nesreći.
“Zemlje imaju različite propise u vezi sa manipulacijom kilometraže, što otežava kontrolu ove vrste prevare na međunarodnom nivou. Budući da zemlje ne dijele podatke o vozilima, historija automobila praktično počinje ispočetka nakon uvoza. Stoga je rizik kupovine automobila sa vraćenim kilometrima uvijek nekoliko puta veći kada se bira uvezeni model”, kažu iz CarVerticala.
Obim uvoza značajno varira u evropskim zemljama. Što je veći obim uvoza, veća je vjerovatnoća kupovine vozila sa skrivenim nedostacima.
“Automobili obično migriraju iz Zapadne u Centralnu i Istočnu Evropu. To su često vozila oštećena u nesrećama ili ona sa smanjenom kilometražom. Samo zato što automobil dolazi, na primjer, iz Njemačke ili Francuske, ne znači da je u dobrom stanju. Svaki automobil ima svoju priču,” kaže stručnjaci iz CarVerticala.
Na šta obratiti pažnju pri kupovini polovnog vozila?
Ako je automobil korišten u jednoj zemlji od proizvodnje, lokalne vlasti obično imaju pouzdanije podatke i lakše je provjeriti historiju vozila. Međutim, u slučaju uvoza i migriranja vozila u više različitih zemalja, historija automobila ne “putuje” s njim.
Iako neke evropske zemlje tretiraju brojeve šasije kao lične podatke, isti ne bi trebali biti tretirani kao osjetljivi podaci koji narušavaju privatnost. Dok se to u cijeloj EU ne izjednači, vozači će biti uvijek u potencijalnom problemu s prevarama.
Prevare s vraćanjem kilometraže su uobičajena praksa. Međutim, veliki broj vozača nije svjestan toga, pa manipulacije tek otkrije sljedeći vlasnik koji je uporniji kod provjere. Veća transparentnost podataka o vozilima, na čemu se u EU aktivno radi, smanjila bi prevare i pružila prijeko potrebnu transparentnost na evropskom tržištu polovnih automobila.
KOMENTARI