Kampiranje u Evropi postoji u posljednjih 70-80 godina, a na području bivše Jugoslavije prvenstveno se veže za odlazak na jadransku obalu. U Bosni i Hercegovini se počelo razvijati kao logorovanje na obalama rijeka i jezera.
Poenta kampiranja je što duže biti izvan zidanih građevina, odnosno što duže biti u prirodi. Sve je više onih koji kampiraju kako bi “pobjegli” od ekrana mobitela, tableta ili televizora, hotela, motela i drugih sličnih smještaja. Svjesni su da sjedeći u hotelu neće uživati kao sjedeći na kamenu ili panju pored rijeke. To uživanje je blagotvorno za zdravlje, posebno djece koja se kognitivno razvijaju.
Naime, boravak u prirodi doprinosi lučenju serotonina, “hormona sreće”, a oni koji kampiraju tvrde da niti jedna tableta za smirenje ili spavanje ne može zamijeniti zvuk ptica i druge zvukove u prirodi. Shodno tome, kampiranje je jedan od najboljih načina za bijeg u prirodu, posebno za one kojima je preko glave hotela, motela, apartmana isl.
Brojni su Evropljani koji sa svojom djecom po godinu dana putuju kamper vozilima. Posljednjih godina ne manjka stranih turista koji kamperima posjećuju Bosnu i Hercegovinu, što su nam potvrdili iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Udruženja za podršku i razvoj kampova u Bosni i Hercegovini. Kampiranje je sve popularnije i među domaćim turistima.
Broj takvih turista, iz inostranstva i zemlje, posebno se povećao tokom i poslije pandemije koronavirusa, a u Ministarstvu i Udruženju su saglasni da je razlog za to ono što Bosna i Hercegovina ima – od prirode do gostoprimstva.
Iz Udruženja za podršku i razvoj kampova u Bosni i Hercegovini su kao podatak koji govori koliko je kampiranje popularno istakli to da su na Starom kontinentu za čak 100 posto povećane narudžbe kamper vozila, a da se na njihovu isporuku čeka na godinu do dvije godine.
KOMENTARI