Telefon „Iskra ETA 80“ bio je kultni model fiksnog telefona i ponos jugoslavenskog dizajna.
Osmislio ga je slovenski autor Davorin Savnik. Nisu ga baš svi mogli imati, a u jednom trenutku postao je i znak prestiža. S okruglim brojčanikom ili tipkovnicom, najčešće je bio u crvenoj ali i u crnoj, bijeloj, ljubičastoj, ružičastoj, žutoj ili sivoj boji.
Sto godina dijeli Eta telefon od prvog telefona Alexandera Grahama Bella, koji je izazvao senzaciju kada je telefonom razgovarao sa saradnikom u susjednom uredu, a nekoliko mjeseci kasnije s uredom udaljenim osam kilometara od Bostona. Krajem 1879. u SAD-u je već bilo oko 26.000 telefonskih korisnika.
Od trenutka kada se pojavio u slobodnoj prodaji, Eta telefon postao je apsolutni hit. To je bio jedan od predmeta koji je svako htio imati, mada ga u početku nije bilo lako kupiti u trgovini. Matična firma nije mogla proizvesti količinu koja se tražila na cijelom području bivše Jugoslavije.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-9349882814557951&output=html&h=280&slotname=2233073567&adk=2255198042&adf=2242557450&pi=t.ma~as.2233073567&w=787&abgtt=6&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1719342024&rafmt=1&format=787×280&url=https%3A%2F%2Fradiosarajevo.ba%2Fmagazin%2Fzanimljivosti%2Fsjecate-li-se-ovog-telefona-u-jugoslaviji-je-bio-luksuz%2F550858&fwr=0&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&dt=1719342004627&bpp=1&bdt=1304&idt=1&shv=r20240618&mjsv=m202406200101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D716c5b6e7d80ecb2%3AT%3D1717441600%3ART%3D1719341945%3AS%3DALNI_MZzATaUZMAoffWpb0hvuBojE5KKgA&gpic=UID%3D00000e493226a3e3%3AT%3D1717441600%3ART%3D1719341945%3AS%3DALNI_MZz_gAF3UW4ujQAfVVrpHyK33Tl3A&eo_id_str=ID%3Dae1ba42982fc8f4a%3AT%3D1717441600%3ART%3D1719341945%3AS%3DAA-AfjbG3f9AesteyLP1ZE75oiwT&prev_fmts=0x0%2C300x250&nras=1&correlator=301598636220&frm=20&pv=1&ga_vid=1961261815.1717441600&ga_sid=1719342004&ga_hid=1047702087&ga_fc=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=982&u_w=1512&u_ah=872&u_aw=1512&u_cd=24&u_sd=2&adx=251&ady=2175&biw=1497&bih=784&scr_x=0&scr_y=0&eid=44759876%2C44759927%2C44759837%2C31084688%2C31084788%2C42532523%2C44795922%2C95331687%2C95334510%2C95334527%2C95334570%2C95334579%2C95334829%2C95335897%2C95335292&oid=2&pvsid=3240069139229761&tmod=727872281&uas=0&nvt=1&fc=1920&brdim=0%2C39%2C0%2C39%2C1512%2C38%2C1512%2C864%2C1512%2C784&vis=1&rsz=%7C%7CEebr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&bz=1&ifi=3&uci=a!3&btvi=1&fsb=1&dtd=19646
Postao svjetski hit
Iako je u to vrijeme i sam telefonski priključak još uvijek bio stvar do koje se nije lako dolazilo, ETA 80 je bio ultimativni „hipsteraj“ te davne epohe. Fascinantnog izgleda, neočekivanog za tadašnje vrijeme i uslove, ovaj stolni telefon je ubrzo postao i svjetski hit, narudžbe su stizale iz Italije, Njemačke, i drugih visokorazvijenih zemalja.
Proizveden u fabrici Iskra u slovenskom Kranju, za njegov dizajn Davorin Savnik je dobio mnoge nagrade i priznanja, kako u tadašnjoj državi Jugoslaviji, tako i u inozemstvu.
Interesantan kuriozitet je bila tvrdnja tadašnje talijanske štampe da telefon svojim izgledom podsjeća na najekskluzivniji automobil fabrike „Lamborghini“, famozni model „Countach“. Neki drugi su tvrdili da telefon ima aerodinamične linije slične nekom borbenom avionu.
Ovaj fantastičan primjerak industrijskog dizajna dekade osamdesetih došao je kao izdanak tadašnje slovenske kreativne škole koja je izrodila još neke kultne predmete koji i danas izazivaju nostalgiju, poput legendarnog „crvenog kioska“ K67 koji je dizajnirao Saša Janez Mächtig.
Napravljena vrlo skupa greška
Ali, u čitavom procesu bila je napravljena i jedna vrlo skupa greška. Zbog nepoznavanja procesa zaštite patenta na globalnom nivou od strane matične tvrtke Iskra, u svijetu je u idućim godinama, prema grubim procjenama, bilo neovlašteno napravlјeno oko 300 miliona telefona identičnog dizajna.
Od tolike količine ni Savnik ni Iskra nisu zaradili apsolutno ništa iako je bila riječ o ogromnom poslu i još većoj zaradi. Za utjehu je ostalo to što je talent i vrhunska kvaliteta ovog dizajna ostala priznata na međunarodnoj razini.
Iskra ETA 80 se danas nalazi kao dio stalne postave prestižnog Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA), kao i Muzeja moderne umjetnosti u Münchenu.
Da je iza Savnika na vrijeme stao profesionalni menadžment i neko ko je znao pravila igre u ovoj oblasti, jasno je kako bi izgledali njegov život, karijera i financije u narednim desetljećima. S druge strane ostaje činjenica da je svojom kreacijom dostigao apsolutni kreativni uspjeh i trajno priznanje, piše Dnevno hr.
KOMENTARI