Prosječne cijene goriva u našoj zemlji u januaru ove godine kretale su se u rasponu od 2,27 do 2,63 feninga po litru. Danas prosječna cijena dizela iznosi gotovo 3,79 KM, dok cijena benzina 3,35 feninga po litru.
I dok bilježimo rast cijena goriva, postavlja se pitanje koja je granica? Koliko su građani zapravo spremni dati novca za jedan litar goriva?
“Ne vidim nikakvog osnova da dođe do novih drastičnih cijena goriva. Određene korekcije su moguće, da cijene u narednom periodu budu nešto više nego danas, ali svakako ne da idu do estremnih granica kao što je 5 KM”, izjavio je ekonomista Igor Gavran.
“Po sadašnjim cijenama barela, teško je očekivati da će ići preko 5 KM, tako da građani u ovom trenutku ne bi trebali da strahuju od visokih cijena derivata”, pojasnio je Almir Bečarević, stručnjak u oblasti energetike.
Ali, svaki porast cijene goriva ima direktan efekat na cjelokupnu ekonomiju.
“Cijena goriva trenutno utječe na privredne aktivnosti, odnosno privrednog rasta. Konstantno prelivanje cijene goriva na cijene roba i usluga što, ugrožava životni standard potrošača i samnjuje kupovnu moć, te posebno pogađa neke sektore kao što je to transport”, naglasio je profesor ekonomije Igor Živko.
Iako cijene goriva određuju cijene i ostalih životnih potrepština i uslovljavaju odricanje, sudeći prema gužvama u saobraćaju, vožnje automobilom građani se teško odriču, piše BHRT.
KOMENTARI